Piše: Veronika Vlašić

Njeno je ime često u medijima, skupocjeni proizvodi krase police a nove plantaže svakodnevno rastu. Biljna vrsta lokalno ne pripada našim krajevima, pa je mnogima nepoznanica te se s pravom pitaju što je to toliko posebno i mistično u samom plodu ?Aronija se primarno pojavljuje na sjeveru američkog i sjeveroistoku europskog kontinenta. Dakle, karakterizira ju atlantska klima s visokom stopom vlažnosti i temperaturama koje sežu daleko u minuse. Čemu onda uzgajanje u našim krajevima? Upravo je njen kemijski sastav čini prepoznatljivom, gotovo ljekovitom, te je stoga tražena i njena je sadnja opravdana. U prirodi, aronija je samooplodni, listopadni grm približno 2 metra visok i 2 metra širok. U kolovozu dozrijevaju kuglasti, crveno-ljubičasti plodovi.

Kemijski sastav aronije pravo je bogatstvo! Medicinski i terapeutski učinci pripisuju se iznadprosječno visokom udjelu fitokemikalija. Krase ju flavonoli, polifenoli, vitamini i minerali. Svježi plodovi aronije imaju najveći antioksidativni kapacitet među svim bobičastim voćem. Da ponovimo, antioksidativnost štiti organizam od štetnih učinaka reaktivnih, kemijskih radikala čiji su procesi glavni razlozi narušenog zdravlja i ubrzanog starenja. Neki od takvih reakcija jesu oštećenje staničnih molekula poput DNA, proteina, ugljikohidrata i lipida.Oksidativna oštećenja DNA uzrok su nastanka tumora! Također, kod bolesti kao što je Alzheimerova, brojna eksperimentalna i klinička istraživanja pokazala su kako oksidativna oštećenja igraju ključnu ulogu u propadanju neurona i progresivnoj demenciji.

Zašto radikali uopće postoje u nama? Sami ih proizvodimo – svakodnevni način života (stres, fizičko opterećenje, nesanica, upale, imunološke obrane, povrede) utječu na nastanak radikala. Osim samostalne produkcije, radikale možemo i unijeti putem vanjskih izvora poput: štetnih kemikalija, duhana, UV zračenja, određenih lijekova, alkohola, pesticida, metana, smoga, teških metala… Nepravilnim načinom života dovodimo se do stanja oksidacijskog stresa. Oksidacijski stres je neravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala i sposobnosti tijela da neutralizira njihove štetne učinke pomoću antioksidanata.

Pozitivni učinci aronije pripisuju se, između ostalog, upravo riznici antioksidanta. Antioksidansi su tvari koje se nastoje oduprijeti oksidacijskom stresu, time što inhibiraju ili usporavaju oksidaciju drugih molekula. Njihova je uloga da neutraliziraju višak radikala, zaštite stanice od njihovih toksičnih učinaka i imaju doprinos u prevenciji bolesti. Antioksidansi se moraju neprestano obnavljati u tijelu, kako bi se uvijek uspostavila ravnoteža između njih i radikala.

Pitanje koje se postavlja je – kako konzumirati aroniju? Matični sok od aronije može se piti direktno, miješati sa vodom, biljnim čajevima ili ostalim voćnim sokovima, uliti u mliječni, povrtni ili voćni frape ili u jogurt uz jutarnje zobene pahuljice. Bobice aronije mogu se također ukomponirati u sladoled,kolače i voćne salate, a na tržištu se nalaze i pekmezi. Izbora je mnogo a zdravstvenih blagodati još i više! Predlažemo vam sprijateljiti se sa bobicom zdravlja – aronijom.