Umjetnički paviljon otvorio je svoja vrata svim posjetiteljima zainteresiranima za umjetnost moderne te suvremenu umjetnost 20. stoljeća. U suradnji sa Fundacijom Maeght realiziran je veliki međunarodni projekt koji okuplja šezdesetak djela umjetnika koji pripadaju samom vrhu europske i svjetske umjetnosti. Izložba “Strast stvaranja: remek-djela iz Fundacije Maeght” premijerno je prikazana medijima na press konferenciji 3.10., a predstavili su nam je poznati francuski kustos Olivier Kaeppelin zajedno s ravnateljicom Umjetničkog paviljona Jasminkom Poklečki-Stošić.

Ime izložbe “Strast stvaranja” referira se na ljubav kolekcionara Aimea Magheta prema umjetnosti. On naime nikada nije inzistirao na velikim imenima, već je promovirao i nepoznate umjetnike. Bio je prijatelj s njima i profit mu nije bio na prvom mjestu, što se u današnjoj umjetnosti rijetko događa. Stoga su Kaeppelin i Poklečki-Stošić htjeli prikazati raznolikost djela koja Fundacija okuplja.

Ova izložba uvodi nas u godinu u kojoj se obilježava 120 godina Umjetničkog paviljona, pa ne čudi što je ravnateljica htjela ostvariti još jedan veliki međunarodni projekt nakon lanjske uspješnice s izložbom Alberta Giacomettija. Poklečki-Stošić priznaje da je u planu za ovu godinu bila izložba Aleksadera Caldera, ali s obzirom da su je bili primorani odgoditi na 2019. godinu, Fundacija Maeght je pomogla u konačnom ostvarenju njezinog cilja. Treba naglasiti da ovo nije prva suradnja s Fundacijom Maeght; zajedno su organizirali izložbe Joana Miróa i Alberta Giacomettija.

U kratkom razgovoru s ravnateljicom Paviljona imala sam je priliku pitati zašto se nije odlučila za postavljanje još pet djela Marca Chagalla koja je imala mogućnost izložiti u Zagrebu. Objasnila je da se radi od djelima dimenzija 4×5 m što je format prevelik za unošenje u prostor paviljona. Naglasila je time problem s kojim se suočavaju u paviljonu jer su i primjerice za djelo Jorga Immendorfa morali skidati velika ulazna vrata. S druge strane, želja ravnateljice bila je educirati postavljanjem slika umjetnika o kojima se nedovoljno zna u ovim krajevima. Predstavila je tako djela Jorga Immendorfa, Valeria Adamija, Erra, Konarda Klaphecka i ostalih, redom cijenjenih umjetnika u muzejsko-galerijskoj struci.

U ulaznom prostoru istaknute su tri skulpture; “Orah” britanske umjetnice Barbare Hepworth, “Planina” francuske umjetnice Germaine Richier i “Kip za vrt” Ossipa Zadkinea.

Ipak, proučavajući izložbu primijetit ćete da njome dominiraju djela Georgesa Braquea. Preciznije, među 65 izloženih umjetnina, njegovih je dvadesetak. Najistaknutija su, najvrijednija umjetnina na izložbi, ulje na plantu “Atelier VI” i skulptura izrađena u bronci “Himen”.

Izloženo je remek-djelo Marca Chagalla “Pred slikom” iz 1968. godine, a pokraj njega su stranice iz Chagallove poznate knjige “Aragon”. Uz Aragona, tu su i bibliofilske knjige Pabla Picassa, Braquea i  Miróa. Osim toga, premijerno u ovom dijelu Europe predstavljeni su američki umjetnici  Alexander Calder, Sam Francis, Paul JenkinsEllsworth Kelly.

U nastavku donosimo galeriju kao najbolji uvid u ono što vas očekuje u Umjetničkom paviljonu. No, svakako preporučamo da odete doživjeti izložbu sami jer, kao što nam je Olivier Kaeppelin naglasio, Umberto Ecco je rekao kako je najljepše trenutke provodio na izložbama jer tada nije živio samo svoj jedini život, već njih tisuću.

Ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić:

Georges Braque, Himen (1939.-1957.)

Marc Chagall, Pred slikom (1968.):

Marc Chagall, Aragon:

Erro (Gudmundur Gudmundsson), Španjolski comiscape (1981.-1982.):

Dvije osobe koje su omogućile uživanje u “Strasti stvaranja”:

Želja ravnateljice bila je educirati postavljanjem slika nedovoljno poznatih umjetnika na ovim prostorima:

Premijerno u ovom dijelu Europe predstavljeni su američki umjetnici  Alexander Calder, Sam Francis, Paul Jenkins i Ellsworth Kelly

Jorg Immendorf, Bez naziva (2006.):

Georges Braque: Posao i dani (1935.-1955.):

Bibliofilske knjige Picassa i Braquea:

Bram van Velde, Bez naziva (1940.) i Luis Cane, Slika (1978.):

Georges Braque, Heraklo (1961.) i Zlo (1931.):

Djela Georgesa Braquea dominiraju među šezdesetak izloženih umjetnina:

Joan  Miró, Robert Desnos: Les Penalites de l’Enfer:

Pierre Alechinsky, Razdvajanje vode (1990.-1991.):

Ossip Zadkine “Kip za vrt” (1958.):

Fotografije: Tea Mihanović