Hrvatsko muzejsko društvo u suradnji s brojnim hrvatskim muzejima, i drugim baštinskim institucijama, u petak 26. siječnja 2018. godine, po trinaesti put, organizira manifestaciju Noć muzeja. Prošlogodišnja Noć muzeja tematizirala je glazbu i glazbene velikane, pa tako već tradicionalno, ovogodišnja manifestacijakoncipirana je pod naslovom i olimpijskim geslom: Muzeji i sport.

Svojevrstan cilj je istaknuti sport kao kulturološku vrijednost koja je prisutna u raznim oblicima kako individualnog, tako i društvenog stvaralaštvu. Naglasak je stavljen na analitičkom sagledavanjupostojećih i stvaranju novih zbirki i muzeja na temu sporta, poticanju lokalnih inicijativa na očuvanje i usporedno vrednovanje sporta, te na aktivnom uključivanju posjetitelja u aktivnosti muzeja, i stvaranju nove muzejske publike.

Uzimajući u obzir opsežan raspon teme sporta, muzejima se pružila neograničena mogućnost interpretiranja i razrade sporta u kontekstu muzejske suvremene prakse, novisno o njegovoj vrsti. Bilo da se radi o integriranjem u svakodnevnicu, razvijanjem i potvrđivanjem identiteta pojedinca, grupe ili zajednice, kroz multidisciplinarni i multimedijalni pristup.

U skladu s ovogodišnjom temom Noći muzeja, Hrvatski športski muzej u Zagrebu – MDC – Muzejski dokumentacijski centar, muzej koji je tematski vezan uz povijest razvoja sporta i fizičke kulture u Hrvatskoj, održava svečano otvorenje trinaeste Noći Muzeja 2018. U muzeju sporta moguće je posjetiti muzejske i dokumentacijske zbirke.U svojim zbirkama Muzej čuva građu gotovo svih sportskih grana iz različitih razdoblja, a najbrojnija je ona o početcima pojedinih sportskih disciplina. Muzejske zbirke uključuju zbirke arhivskih fondova, biografija (prikupljaju biografije sportaša i sportskih djelatnika od početaka razvoja sporta kod nas do danas) i INDOK podataka, zbirke diploma i plaka, fotografija,zbirka opreme i rekvizita (obuća, odjeća, klizaljke, skije, lopte, reketi, palice, štitnici, zviždaljke), medalja i znački, zbirka tiskovina (plakati športskih događaja, leci, prospekti, pozivnice, ulaznice, razglednice, rasporedi natjecanja), kataloga i kalendara, zastavica i drugih tekstilnih predmeta.

Dokumentacijski dio arhive nudi posjetiteljima uvid u filmoteku, fond digitalnih i magnetskih zapisa, fond dokumentacijskih crteža, fonoteka, fototeka, hemeroteka, knjiga evidencije o izložbama, medijateka, plakatoteka (dokumentarna zbirka plakata), videoteka i dr.
Doista opsežna i sveobuhvatna izložba koja će biti zanimljiva svim ljubiteljima sporta.

A za one kulturofile koji možda ne vide poveznicu sporta i muzeja, makar ćete na ovu večer prehodati najmanje 10 000 preporučenih dnevnih koraka za zdraviji život, nudi se pregršt drugih opcija na više od 250 lokacija, u 100 gradova i 216 institucija diljem Hrvatske.

Stoga, predložit ćemo vam, za sve one koji nisi bili, a voljeli bi – izložbu Vlahe Bukovca, začetnika hrvatske moderne, s izložbom ˝1/3 – pariško razdoblje˝ u Klovićevim dvorima. U suradnji s Kućom Bukovac iz Cavtata, 18.01. otvorena je prva od tri izložbe o Vlahi Bukovcu, inače jednan od naših najplodnijih slikara, s namjerom prikazivanja tri najznačajnija slikarova razvoblja stvaralaštva: pariško – zagrebačko – pariško.Prva izložba obrađuje Bukovčev život i rad u Parizu od 1877. do 1893. godine, te njegovu afirmaciju u Engleskoj, Crnoj Gori, Srbiji kao i buđenje domaće likovne sredine u Dalmaciji.

Po prvi će se puta u Hrvatskoj predstaviti djela iz Engleske i Francuske koje je radio za trgovce Vicars Brothers, te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande IzaAndromeda ili Dalmatinski ribari, te Portret Baltazara Bogišića.Posebna atrakcija, koja će se također prvi put predstaviti hrvatskoj javnosti,  bit će monumentalna kompozicijaIsus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu, nagrađenu 1888. na pariškom Salonu. 

Radi se o opsežnom projektu čija je namjera sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o VlahiBukovcu, provedena u Hrvatskoj i izvan nje, te na nov način vrednovati Bukovčevo slikarstvo nastalo izvan atelijera i akademije.

Autorice izložbene koncepcije su Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac), a u stvaranju izložbe sudjelovali su brojni koautori; ugledni strani povjesničari umjetnosti, akademici, profesori i dr.

Ulaz je, naravno, besplatan, u pojedinim muzejima i uz besplatna stručna vodstva, s početkom u 18:00 sati do  1 sat iz ponoći. Popis svih muzeja pronađite ovdje!