Piše: Veronika Vlašić

 Grupacija kemijskih spojeva, odbačena od društva, što li su to masti? Prehrambene su masti trigliceridi – upravo one tvari koje pronalazimo u nalazima krvi. Kardiovaskularni bolesnici se užasavaju njihovom pojavnošću, zašto trigliceridi cirkuliraju našim krvnim žilama? Masne se kiseline, nakon razgradnje molekule masti u tankom crijevu krvlju dopremaju u ciljana tkiva. Udružuju se i formiraju masna tkiva – to zbilja ne zvuči privlačno, no funkcionalno je!

Masno tkivo vezanjem na organe omogućuje mehaničku zaštitu od udaraca i pruža toplinsku izolaciju, dakle predstavlja evolucijski zaštitni mehanizam.

Međutim, masti nas debljaju? Činjenica jest da su masti energetska riznica, koncentrirana energija. Trebamo li ju dakle izbjegavati? Ne, masti sadrže blagodati koje nećemo pronaći u drugim nutrijentima – primjerice omega 3 masne kiseline. To su višestruko nezasićene masne kiseline. Nezasićenost u području masti deklariramo kao nešto poželjno, pozitivno, preporučeno –a omege sadrže višestruku nezasićenost, odlično! Funkcija omega 3 masnih kiselina jest protuupalna, sprječavanje stvaranja plaka na stjenkama arterija (koji je posljedica imunološke upale nastale oštećenjem stjenke).

Također, sprječavaju zgrušavanje krvi, konstrikciju krvnih žila te podizanje krvnog tlaka. Sada kada ih želimo uvrstiti u našu prehranu, evo i kako –konzumacijom sjemenka lana, oraha, soje, badema, maslinovog ulja, lososa, lješnjaka, tune… izbora ima dovoljno.

Kruta animalna mast, ili pak tekuće ulje zlatne boje, što li oni još sadrže? Vitamine! Masti dapače sadrže specijalnu kategoriju vitamina koja se isključivo i jedino tu može pronaći, riječ je o vitaminima D, E ,K i A koji se u mastima otapaju i na taj način ih unosimo u probavni sustav. Izbjegavajući masti organizam ostavljamo bez tih dragocjenih vitamina, budući da ih ne možemo pronaći u proteinskim ili ugljikohidratnim komponentama hrane.

Kako članak ne bi postao idilično bajkovit vrijeme je da spomenemo glavnog zlikovca, riječ je o  – KOLESTEROLU.

Kolesterol ipak ima značajne uloge, pomoću njega stvaraju se određeni hormoni, vitamini A, D i E te žučne kiseline. Međutim, kada je njegova koncentracija previsoka višak kolesterola besciljno putuje krvlju uzrokujući nevolje poput aglutinacije unutar arterija, smanjenja promjera krvne žile te posljedično povišenje vrijednosti krvnog tlaka. Višak kolesterola potrebno je ukloniti, kako uspjeti u tome? Kolesterol iz krvi uklanjaju specifični prenosioci – HDL. Oni vežu kolesterol te ga prenose u jetru. U jetri se kolesterol može, primjerice, metabolizirati u žučne kiseline. Taj koristan proces možemo i sami inducirati – prehranom bogatom topljivim prehrambenim vlaknima!

Topljiva prehrambena vlakna u tankom crijevu vežu žučne kiseline, odnose ih u debelo crijevo te se zajednički izlučuju fecesom. „Otmicom“ žučnih kiselina njihova koncentracija pada te se u jetri one iznova formiraju koristeći pritom molekule kolesterola – i eto tako višak kolesterola biva iskorišten. Izvor topljivih vlakana pronaći ćemo u zobi, ječmu, leći, grahu, jabukama ili narančama.

Zaključno, ne osuđujmo masti u potpunosti. Preporučuje se konzumacija nezasićenih masnih kiselina poput uporabe maslinovog ulja za pripremu salate, orašastog voća kao međuobroka ili pak serviranje plave ribe kao glavno jelo.

U konačnici,masnija je hrana nepcu finija, stoga birajmo kvalitetne masti za obostrano zadovoljstvo.