Koliko puta stojimo pred ormarom tražeći savršenu kombinaciju za nadolazeći dan, koja bi odgovarala vremenu, ali i  pristajala uz naše raspoloženje? Zašto danas nismo zadovoljni outfitom koji smo nosili prije tjedan dana? Zašto žuta uopće ne pristaje osobi koju smo upoznali? Što ako vam kažem da postoje znanstveni odgovori na  ova pitanja?

Sigurna sam da mnogi od vas,baš kao ni ja do nedavno, niste znali da modna psihologija, u znanstvenom smislu, uopće postoji. Ne samo da postoji, već njezini korijeni sežu još u 19. stoljeće. Sami začeci ovog područja pripisuju se Henryju Jamesu, koji je u svojim radovima predstavio ideju izražavanja emocija, stavova i osobina kroz odjeću. Ova grana je još i danas u razvoju, no može se naći sve više radova i članaka, koji nam polako, ali sigurno, otkrivaju svijet modne psihologije. Moguće ju je čak i magistrirati na nekim svjetskim fakultetima!

Što sve rade modni psiholozi?

Modna psihologija je spoj psihologije kao znanosti i različitih aspekata modne industrije. Unutar te grane nastalo je još nekoliko manjih grana kojima su se ljudi počeli baviti. Samo neke od njih su: psihologija na području modnog marketinga, modna terapija te istraživanja koja se bave pitanjima stereotipa, percepcije drugih s obzirom na modni izričaj, na koji način boje utječu na naše raspoloženje i mnogim drugim temama. Kako bi shvatili što sve to znači za naš svakodnevni život, svaki ću dio pobliže objasniti u nekoliko riječi…

Što zapravo vidimo kada gledamo reklamu?

Područje zanimanja marketinga jest kako predstaviti nove modne kolekcije što efikasnije i što široj publici. Prodaja kolekcija, naravno, ne ovisi samo o izgledu odjeće, već i o načinu na koji je ona reklamirana, uklapa li se u najnoviju modu, kakvi ju modeli nose i/ili gdje su ti modeli fotografirani. Moda je način na koji predstavljamo sebe. Imamo ideju tko želimo biti, kako želimo da nas drugi vide i moda je prvi korak na dugom putu prema ostvarivanju toga cilja. Kada nam je prikazana fotografija modela, jedan od prvih podsvjesnih koraka je pronalaženje uzora u onome što vidimo. Vjerojatnost da ćemo odjeću kupiti već je znatno veća ako na toj fotografiji zapravo vidimo sebe, odnosno prikaz onoga što želimo postati. Shvaćamo li sada zašto je reklamiranje odjeće putem prekrasnih Instagram modela, koji svakim danom objavljuju slike iz najljepših gradova svijeta u koje priželjkujemo otići, svakim danom sve popularnije?

Može li odjeća mijenjati nas?

Vrlo zanimljiv koncept ove vrste terapije je mijenjanje načina na koji vidimo sebe. Zato nije ni čudo da se ova terapija primjenjuje na pacijentima koji pate od poremećaja prehrane. Nije moguće izliječiti pacijente koji boluju od anoreksije ili bulimije samo mijenjajući njihovu odjeću, ali nakon što tradicionalne terapije počnu djelovati, moguće je pomoću modne terapije ubrzati povratak normalnom načinu funkcioniranja te osobama omogućiti da se ponovno osjećaju dobro u vlastitoj koži. Pa i sami znate kako nekoliko minuta pred ogledalom može u potpunosti promijeniti naše raspoloženje.

Modni psiholozi tvrde da je modna terapija dobar početak promjene slike o sebi i povećavanja samopouzdanja, ne samo vezanog uz vanjski izgled, već i uz druge aspekte života.

Kako vaša odjeća govori za vas?

Gotovo svakome u 21. stoljeću je jasno da odjeća ima velik utjecaj na prvi dojam, na način na koji nas drugi ljudi doživljavaju i/ili na postizanje naših ciljeva. Ali koliko nas zapravo razumije što se događa u pozadini svega toga? Razumijemo li uistinu psihologiju odjeće koju vidimo oko sebe i koliko veliku ulogu ona zapravo ima? Jednako kao što modna terapija mijenja naš doživljaj nas samih, tako i modni odabiri drugih ljudi stvaraju sliku o njima u našoj podsvijesti prije nego što ih i upoznamo. Za razliku od popularnog vjerovanja da su žene više modno svjesne, utjecaj ovog fenomena na žensku i mušku populaciju je jednak. Oblačenje kao dio zavođenja jest jedan od rijetkih modnih psiholoških faktora koji su poznati ljudima, no to ne znači da je uistinu jedini. U većini slučajeva postoje obrasci ponašanja koji pristaju uz pojedini komad odjeće, odnosno način na koji kombiniramo taj komad sa ostalima. To bi značilo da odjeća ipak progovara o nama prije nego li mi izustimo i riječ. Postoji više problema vezanih uz ovaj nalaz. Naši stereotipi su preopćeniti i bez iznimaka ljude razvrstavamo u vrlo mali broj kategorija. Drugi problem je što je percepcija naša stvarnost, ali samo naša. To znači da često doživljavamo sebe na potpuno različit način od onoga kako nas doživljavaju drugi. Tako naš modni izričaj može jako malo odgovarati našim pravim osobinama. To može rezultirati pogrešnim stereotipiziranjem ljudi oko nas.

Iako iz prije navedenog možemo zaključiti da moramo biti oprezni s generalizacijom, za kraj ću ipak navesti nekoliko općih i zanimljivih zaključaka modnih psihologa. Tko zna, možda sada kada hodate ulicom možete i na jedan drugačiji način promatrati onaj outfit koji je „to die for“.

Osoba hoda brže kada prolazi pokraj osobe u crvenom, negoli u plavom.

Ljudi su spremniji dati novac osobi čiji modni stil više odgovara njihovom.

Muškarci na ženama najprije uočavaju modni stil.

Osobe koje se oblače kao šefovi, imaju veću vjerojatnost da to i postanu.

Muškarci će prije prići ženi ako nosi crveno.

Vjerojatnije je da će žena nositi traperice kada je lošijeg raspoloženja.

Osobe se osjećaju snažnije kada nose Superman majicu.

Pacijenti više vjeruju doktoru koji nosi lječničku bijelu kutu.