U Muzeju suvremene umjetnosti održana konferencija za novinare povodom otvorenja izložbe ˝Buntovnik s vizijom – retrospektivna izložba Vjenceslava Richtera˝, kojom MSU obilježava stotu obljetnicu rođenja ovog iznimnog arhitekta i umjetnika.

Vjenceslav Richter jedna je od ključnih ličnosti hrvatske umjetničke scene druge polovice 20. stoljeća, čije arhitektonsko i umjetničko stvaralaštvo zauzima važno mjesto u europskoj povijesti umjetnosti. Pamtimo ga kao jednog od poznatijih hrvatskih arhitekata, slikarom i kiparom čiji se radovi nalaze u renomiranim svjetskim muzejima.  Jedan je od osnivača grupe EXAT 51, aktivan sudionik međunarodnog pokreta Novih tendencija, autor brojnih arhitektonskih projekata javne i stambene namjene i idejnih rješenja u području urbanizma, a za svoja djela paviljonske arhitekture dobio je najveće svjetske nagrade.

P. Dabac, Arhiv V. Richtera, MSU Zagreb; naslovna fotografija: Ivona Zec

Konferenciju je otvorila ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, istaknuvši kako je i sam Richter  bio uporan i tvrdoglav čovjek, eksprimentalnog duha kakav nosi i ova izložba.  Želio je da njegova zbirka ne sakuplja prašinu već živi kroz izložbe kako bi nasljednici i svi zainteresirani njegovim djelima mogli nastaviti  istraživati.

U cijeli koncept izložbe uvela nas je Vesna Meštić, kustosica i autorica izložbe na kojoj će biti prikazano više od 200 radova, maketa i nacrta najvažnijih arhitektonskih projekata, skulptura, crteža, grafika i slika koji su posuđeni iz dvadesetak institucija, muzeja, arhiva i privatnih kolekcija.
Izložba će, između ostalog, sadržavati neke zaboravljene opreme poput opreme za Muzej Revolucije u Beogradu ili Paviljona u Torinu, koji će potencijalno, poslužiti kao podloga za daljnja istraživanja na području Richterova opusa. Također, kazala je, kako je Richter bio iznimno vješt u povezivanju arhitekture i vizualne umjetnosti, te je s lakoćom prelazio iz medija u medij, iz arhitekture u likovnost.

Foto: Ivona Zec

Meštić nadodaje da je iznimno ponosna na suradnju s zagrebačkim Tekstilno tehnološkog fakultetom i tekstilnom tvornicom Čateks iz Čakovca. Namjera je bila popularizirati dizajn tekstila, pa su studenti TTF-a nakon proučavanja Richterovog opusa, i sami dizajnirali motiv, a prvonagrađeni dizajn studentice Ane Raguž otisnut je na 500 metara tkanine i prodavat će se u muzejskom dućanu. Uključila se i Škola primijenjene umjetnosti u Zgrebu, a radovi učenika i studenata TTF-a bit će prikazani na dvjema manjim izložbama u prostorima MSU-a. Također, naglašava kako će se svake srijede (od 18.10 do 15.11.) održati ciklus predavanja ˝Susreti s Richterom srijedom˝, dok će se otvorenje izložbe održati 10. listopada u 19 sati.

Autor tekstova u katalogu Zvonko Maković pojašnjava kako je polazana točka izložbe sistem i sinteza, odnosno sintezni pristup, koji se prožimaju Richterovim stvaralaštvom, ne samo umjetničkim već i u području teorijskog promišljanja i eksperimentalno-istraživačkog djelovanja. ˝Buntovnik s vizijom˝ prikazuje Richterov impresivan opus kojim je ponudio odgovore na mnoga pitanja iz područja prostorno-plastičkih istraživanja, odnosno mogućnosti sinteze u arhitekturi, skulpturi i slikarstvu.  Napominje, kako je najveće obilježje i odlika Richtera što nije promatrao svoje projekte unutar ateljea, već unutar društveno-političkog aspekta. Cijeli njegov opus prožet je brojnim eksperimentima, ali kako je i sam Richter govorio, želja mu je bila stvaranje humanijeg i kvalitetnijeg života i društva u cjelini.

Karin Šerman, također autorica tekstova u katalogu, istaknula je kako Richter u svojim radovima prelazi i preklapa jedan medij i mjerilo u drugi, odnosno jednu umjetničku disciplinu koristi u drugoj disciplini, te kako je apstrakcija središnja okosnica njegovih djela.

Vedran Kasap i Ozana Ursić (Clinica Studio) jedni su od autora likovnog postava izložbe, naglašavaju kako su imali jasan koncept koji se veže na set principa što prezentira samog autora. Slaganjem postava nisu ostali ograničeni, eksperimentirali su u namjeri da ostvare maksimalnu interakciju eksponata i posjetitelja, kako bi vjerojatno želio Vjenceslav Richter.

Projekt je realiziran uz potporu Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH i švicarske fondacije Artmentor Lucerne, u okviru programa Runaway art.

.